Ciriški sveci: legenda o Feliksu, Reguli i Eksuperantiusu

Ciriški sveci su možda najneobičniji zaštitnici jednog evropskog grada. Pogledajte pažljivo gradski pečat Ciriha i videćete tri figure koje u rukama drže – sopstvene glave. To su Feliks, Regula i Eksuperantius. Nijedno od njih nije rođeno ni odraslo ovde, ali je Cirih postao mesto njihovog kraja i njihove legende.

Tri crkve na dva koraka

Cirih ima na desetine crkava, ali tri najvažnije stoje gotovo jedna uz drugu, u starom jezgru uz reku Limat. Na desnoj obali uzdižu se dvostruki tornjevi Grosminstera, preko puta, na levoj obali, je Frauminster, a između njih, na mestu nekadašnjeg rečnog ostrvceta, nalazi se mala Vaserkirhe – Vodena crkva. Od jedne do druge ima tek stotinak koraka, a sve tri čuvaju deo iste priče.

Legija koja je odbila naređenje

Priča počinje daleko od Alpa, u Tebi, u Egiptu, krajem 3. veka nove ere, kada je Egipat bio deo Rimskog carstva. Odatle je potekla takozvana Tebanska legija, oko 6.600 vojnika, među kojima su mnogi bili hrišćani. Legija je poslata preko Alpa u Galiju da uguši pobunu i zaustavila se kod Agaunuma, današnjeg Sen Morisa u švajcarskom kantonu Vale.

Tamo je car Maksimijan od vojnika zatražio da krenu na hrišćane – ili, prema drugoj verziji, da prinesu žrtve rimskim bogovima. Legionari su odbili. Njihov zapovednik Mavricije poručio je caru da su se Bogu zakleli pre nego njemu i da ne mogu da prekrše prvu zakletvu zarad druge. Car je naredio desetkovanje: pogubljen je svaki deseti vojnik. Kada ni to nije slomilo legiju, vojnici su odložili oružje i mirno dočekali smrt. Legenda kaže da je stradala cela legija.

Ciriški sveci: tornjevi crkava Ciriha nad rekom Limat u sumrak

Bekstvo u Turikum i četrdeset koraka

Pre pokolja, brat i sestra Feliks i Regula uspeli su da pobegnu. Sa njima je krenuo i njihov sluga Eksuperantius. Preko planina su stigli na sever, do malog rimskog naselja Turikum na obali Limata – današnjeg Ciriha. Tu su se nastanili i provodili dane u molitvi.

Rimski vojnici su ih ipak pronašli. Posle mučenja izvedeni su na ostrvce u reci i obezglavljeni. Tada se, kaže legenda, dogodilo čudo: troje mučenika ustalo je, podiglo svoje glave i sa njima u rukama prešlo četrdeset koraka uzbrdo. Tek kada su stigli na vrh brežuljka, pomolili su se i pali mrtvi. Sami su izabrali mesto na kome će počivati.

Karlo Veliki i nastanak Grosminstera

Pet vekova kasnije, Karlo Veliki lovio je jelena u šumama oko Ciriha. Njegov konj je na jednom mestu stao i nije hteo dalje – upravo iznad grobova mučenika. Car je u tome video znak i naredio da se tu podigne crkva u kojoj će se čuvati njihove mošti. Tako je, prema predanju, nastao Grosminster, danas jedan od najprepoznatljivijih prizora Ciriha.

Na mestu pogubljenja, na nekadašnjem ostrvcetu, kasnije je izgrađena Vaserkirhe – tačno onih četrdeset koraka niže. Ostrvo je u međuvremenu spojeno sa obalom, ali crkva i dalje stoji tamo gde je, po legendi, sve počelo. U srednjem veku, za velike praznike, mošti svetaca nošene su u svečanoj litiji iz Grosminstera preko mosta do Frauminstera, pa je i ta crkva postala deo priče.

Ciriški sveci nadživeli su i reformaciju

Istoričari danas sumnjaju u mnoge detalje priče o Tebanskoj legiji, ali u srednjem veku, dok se hrišćanstvo širilo Evropom, ona je imala ogroman značaj. Feliks i Regula prvo su postali zaštitnici grada, a Eksuperantius im je pridružen tek krajem srednjeg veka. U vreme reformacije, početkom 16. veka, mošti su uklonjene iz Grosminstera i njihov trag se izgubio. Ipak, ciriški sveci nisu nestali iz grada: i danas su na gradskom pečatu, na freskama i skulpturama, a njihov praznik obeležava se 11. septembra.

Najlepše je sve tri crkve obići peške, u šetnji uz Limat, sa ovom pričom u glavi. Ako vam se svidela, pročitajte i našu priču Cirih – jezero na kojem je rođena Hajdi. Više o istoriji ovog predanja možete pročitati i na stranici Felix and Regula na Vikipediji.

Do Ciriha iz Beograda lete direktni letovi Air Serbie i Swissa, a let traje oko sat i po. Cene, savete za prevoz i top 10 mesta za obilazak pronaći ćete na našoj stranici Avio karte Beograd – Cirih ». Za pomoć oko rezervacije pozovite naš call centar na broj 011 455 00 00.

Sadrzaj:
Tri crkve na dva koraka
Legija koja je odbila naređenje
Bekstvo u Turikum i četrdeset koraka
Karlo Veliki i nastanak Grosminstera
Ciriški sveci nadživeli su i reformaciju

Aerodromski Transferi Novi Sad - Beograd - Novi Sad


Pogledajte ostale ponde avio karata:


Putno osiguranje

Najnovije u našem Magazinu

Vesti